Život u svemiru

class=”MsoNormal”> Filozofsko pitanje o mogućnosti postojanja života u svemiru, izvan Zemlje, umjesto da dobije odgovor, zakompliciralo se nizom potpitanja kao što su: Što je, u biti, život? Što je to uopće svemir?     Te narasle filozofske nedoumice na neki način kompenziraju otkrića astronoma i biologa koji pokazuju da su mogućnosti koje o nastanku života […]

Ljudska patnja

Svaki čovjek u svojem životu, prije ili kasnije, prođe kroz iskustvo boli i patnje. Različiti su oblici ljudske patnje: netko pati zbog samoće, netko zbog zloće drugih ljudi, netko zbog bolesti ili neuspjeha, a netko zbog gubitka drage osobe, naglog prekida veze koja je u početku puno obećavala. Postoje također patnje koju su izazvane grijehom […]

Anneliese Michel – Egzorcizam

http://www.youtube.com/watch?v=qr-IdHU3A5M Anneliese Michel (21. septembar 1952, Leiblfing – 1. juli 1976, Klingenberg am Main) je bila njemačka katolkinja koja je tokom višemjesečnog egzorcizma, sprovedenog od dvojice katoličkih svećenika po nalogu Vircburškog (Würzburg) biskupa, od posljedica istoga u svojoj dvadeset i trećoj godini umrla. Buduća nastavnica iz stroge religiozne familije, kod koje su doktori dijagnosticirali epilepsiju, […]

Kant i transcendentalna teologija

Kant je svoj zaključak o nužnom biću kao bespredmetnoj ideji čistoga uma primjenio na teologiju. Teologija pomišlja nužno biće čistim umom pomoću transcendentalnih pojmova (ens originarium, realissimum, ens entis). Kant je kao takvu naziva transcendentalnom teologijom. Jasno je da takva teologija nije utemeljena na stvarnosti, jer um u svojoj čisto spekulativnoj upotrebi ni izdaleka nije […]

Kant i religija

Ostaje otvornim pitanje kako Kant razumije religiju. Budući da je pitanje o religiji, Bogu, najvišem dobru kao i apsolutno uzvišenom kod Kanta uvijek u svezi s umom, potrebno je ispravno pojmiti „um“. On je za Kanta najviša mjera prosvjetljenja i uvida i zato je on ono najplemenitije i najuzvišenije u čovjeku. Religija, pak, treba pokazati […]

Immanuel Kant

Immanuel Kant izlazi na scenu filozofskog umovanja u samit prosvjetiteljstva. Njegova knjiga Kritika čistog uma (1781.) označava početak novog, kratkog a opet značajnog filozofskog razdoblja, klasičnog njemačkog idealizma. Bitan pomak u ljudskom umovanju Kant čini u domeni epistomologije, to jest grane filozofije koja se bavi pitanjima čovjekova znanja. Dok je po mišljenju racionalista sav teret […]