»Tko želi dobro Domovini nastojat će uvažavati njezine temeljne vrijednosti«

U povodu Dana državnosti, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je misu za Domovinu u srijedu 25. lipnja u crkvi sv. Marka na zagrebačkom Gornjem gradu.

U homiliji, temeljem misnih čitanja, kardinal je istaknuo kako su “samo vjernici koji osjećaju i suosjećaju u trpljenjima i proturječnostima ovoga svijeta, spremni žrtvovati se za bližnje, te donose plodove o kojima govori Isus”. “Među tim plodovima najljepši su oni koji pokazuju ulaganje vlastitog života u djela nesebičnosti, u rad za dobro bližnjega, svakoga čovjeka. Darivanje je vlastito ljudima koji uistinu vole druge ljude. Darivanje izrasta iz drveta Kristova križa, iz stabla koje je izgledalo suho i predano umiranju, ali je preobraženo u najljepše stablo koje je raslo na zemlji”, rekao je kardinal.

Pojasnio je da kada Isus spominje dobra djela, očito ne misli na onu učinkovitost kakva vlada u često isticanim zakonitostima gospodarskoga svijeta, vođenoga željom za zaradom i osobnim probitkom. Plodovi evanđeoskoga prepoznavanja su poglavito: nutarnji mir, radost, dobrotvornost, sućut, opraštanje, rekao je zagrebački nadbiskup. “Stoga mi je ovdje danas, na Dan državnosti, osobito draga prisutnost hrvatskih branitelja. Branitelji su pokazali kakvi su to dobri plodovi, jer su najljepša djela izrasla iz dragovoljnosti, iz spremnosti na služenje, iz sućuti koju je podupirala Božja snaga. I kao što su to činili u vrijeme kada je Hrvatska bila ugrožena oružjem, i danas svjedoče djelima u bilo kakvoj potrebi, osobito čuvajući spomen koji ne smije nestati. Svojim poštivanjem hrvatske države i podnesene žrtve za nju, pokazuju korijene dobroga drveta. Njihova prisutnost govori 'Nisu riječi one koje istinski vrijede, nego djela'”, rekao je kardinal, primijetivši: “Toliko su puta od rata bili gotovo šibani riječima optužbe; njima se poigravalo riječima politike koje nisu izrasle iz dobroga stabla; privlačeni su riječima lažnih obećanja koja se nisu oslanjala na uvjerljivost djela”.

Ohrabrujući branitelje, kardinal je rekao kako je važno da ne klonu pred onim što im se čini neuspjehom. “Vaši plodovi ostaju. I da biste sami osjetili snagu koja živi među vama, ostanite u zajedništvu međusobnom i zajedništvu dobrih plodova od kojih živi Hrvatska, a koje ste vi unijeli u njenu slobodu. Raduje me što vidim da među vama u posljednje vrijeme postoje nastojanja da svoju darovanost Domovini živite na nov način i pomognete našemu društvu u novome otkrivanju potrebnih oslonaca koji su olako napuštani i zanemareni. Vi ponavljate u svoj jednostavnosti: Djela, a ne lažna obećanja i poigravanje ljudskim životima. Te su riječi ispit savjesti svima nama; na svim razinama odgovornosti i služba. Zato je strašno vidjeti kada se tomu glasu u Hrvatskoj ne daje prostora, ili kada ga se pokušava ušutkati represivnim mjerama”, upozorio je zagrebački nadbiskup.

Nadalje, u prigodi Hrvatskoga iseljeničkoga kongresa koji se održava u Zagrebu, kardinal je podsjetio kako su nakon dugih desetljeća represivnoga režima, iseljeni Hrvati, koji su živjeli gorčinu odvajanja od svojih domova i krajeva, ponovno mogli u Hrvatsku useliti svoju dušu i u njoj širiti radost. “No, očito da nevaljalo stablo nije prestajalo donositi svoje plodove i ponovno razdvajati, razgrađivati tijelo i dušu Hrvatske. Dok se pitamo kako je moguće da su blizina i oduševljenje nacionalnoga bića pretvoreni u otuđenost i malodušnost, istodobno znamo koliko je blago diljem svijeta imati ne samo Hrvate kojima je stalo do Domovine, nego po njima i prijatelje iz drugih naroda i država koji nastoje oko dobra naše Domovine. Upravo potomci nekada prognanih i iseljenih Hrvata, novi naraštaji naših iseljenika, poseban su blagoslov za Domovinu svoga podrijetla. Oni ponekad očituju povezanost i otvorenost, tako potrebnu Hrvatskoj, osobito nakon što je postala članicom Europske unije. Nažalost, te se nove okolnosti i taj novi položaj i pripadnost Hrvatske zajedništvu Europske unije nedovoljno i slabo očituju i vrednuju u našoj javnosti, jer se Hrvatsku i dalje pokušava zatvarati u okvir starih asocijacija, s pečatom vremena koje je Hrvatsku zatvaralo prema Europi i svijetu”, rekao je zagrebački nadbiskup.

U ovoj prigodi kardinal je pohvalio napore hrvatskih društvenih, akademskih i kulturnih institucija te Crkve, da se uspostavi stabilnija suradnja koja na plodonosniji način može živjeti povezanost hrvatskoga nacionalnoga bića u Domovini i iseljeništvu. Tim više, ako se spomenemo koliko je prisutnost svećenika, redovnika i redovnica; koliko su nesebični ljudi u školstvu i kulturi pridonijeli čuvanju hrvatskoga identiteta, te time bili istinski hrvatski veleposlanici, koji su upoznavali druge s našim vrijednostima i teškoćama, otvarali prostore za gospodarsku suradnju i promicali razmjenu plodova s dobroga stabla, rekao je kardinal te upozorio kako se tu ne radi samo o odnosu prema svijetu i drugima.

“Valja početi od nas u Hrvatskoj. Tko želi vidjeti dobre plodove; tko želi dobro Domovini, nastojat će uvažavati njezine temeljne vrijednosti, razgovarati, omogućiti rasprave i susrete. Ako toga nema, slabit će povjerenje, uvlačiti se među ljude nesigurnost i strah, rast će sebičnost i zatvorenost. Državna zajednica u kojoj nismo mogli živjeti svoju državnost hranila je odvajanje od europskih vrijednosti i kulture; zatvarala granice svima koji se nisu slagali s njenom ideologijom i silom htjela spriječiti neovisnost i slobodu. Ovo vrijeme raznih kriza je i vrijeme koje traži novo hrvatsko zajedništvo, građeno na istini koja pročišćuje, na povjerenju koje ne vara i na ljubavi koja ne kasni. Na današnji dan na našu Domovinu rado zazivamo pomoć naših nebeskih zaštitnika, osobito blaženoga Alojzija Stepinca, čije proglašenje svetim željno čekamo i radujemo se plodovima njegove svetosti”, rekao je u homiliji kardinal Bozanić.

U koncelebraciji misnoga slavlja bili su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, križevački vladika Nikola Kekić, voditelj Ureda Papinskoga vijeća za pastoral selilaca i izbjeglica mons. Edward Robinson Wijesinghe, generalni tajnik HBK-a mons. Enco Rodinis, ravnatelj Ureda HBK-a i BK BiH-a za inozemnu pastvu fra Josip Bebić, moderator Nadbiskupskoga duhovnoga stola mons. Nedjeljko Pintarić, zamjenik biskupskoga vikara za grad Zagreb mons. Zvonimir Sekelj, kao i više svećenika koji djeluju u hrvatskome iseljeništvu. Misu su nazočili predsjednik RH dr. Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik HAZU-a akademik Zvonimir Kusić, kao i drugi predstavnici državnih, gradskih i vojnih vlasti, hrvatski branitelji, te sudionici Hrvatskoga iseljeničkoga kongresa. Prije početka mise riječ dobrodošlice uputio je domaći župnik mons. Franjo Prstec, čestitavši kardinalu Bozaniću 25. obljetnicu biskupstva. (ika / gk)