»Crkva u Hrvatskoj može biti ponosna na vas vjeroučitelje«

U sklopu trodnevne Katehetske ljetne škole koja se održava u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu, u utorak 30. kolovoza održan je okrugli stol “Slovo o vjeronauku u školi – uz dvadeset godina ponovnog uvođenja u javni školski sustav”.

Uvodničari su se iz sadašnje perspektive osvrnuli na početke vjeronauka u školi, ocijenili sadašnji trenutak te iznijeli svoje poglede na budućnost vjeronauka u Hrvatskoj u sklopu razvoja Crkve i društva, europskih integracija, novih izazova vremena. Mnogi od njih podsjetili su na početne poteškoće koje su pratile ponovno uvođenje vjeronauka u škole. Dr. Rudi Paloš, glavni urednik časopisa “Kateheza”, istaknuo je tako da su se, osim na stvaranje planova i programa, pripreme udžbenika, školovanje stručno osposobljenih nastavnika, poteškoće odnosile i na suodnos župne kateheze i školskog vjeronauka.

Sudionici okruglog stola spomenuli su i različitu percepciju vjeronauka od strane vjeroučenika kojima je često važnije ozračje, nego sadržaj. U tom je kontekstu istaknuto da su vjeroučenici dužni usvojiti vjerski sadržaj, jer nema vjere bez prakse; no da je uloga vjeroučitelja u školi primarno svjedočiti svojim životom, kako bi mlade privukli vjeri i Crkvi, čime se vjeronauk i vjeroučitelji uključuju u novu evangelizaciju.

Posao vjeroučitelja je, čulo se u raspravi, jedan od najplemenitijih poslova u kojem se osoba daje s puno ljubavi, žrtve i odricanja, a ujedno je izazov i radost. U pogledu budućnosti rečeno je da bi još više trebalo poraditi na oduševljenju i crkvenosti vjeroučitelja.

Okupljenima se obratio i predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a prof. dr. Ivica Pažin. Istaknuo je kako je dvadeset godina vjeronauka u školi uistinu samo trenutak višestoljetnog kršćanskog života i djelovanja Crkve na ovim prostorima. No taj će trenutak ostaviti neizbrisivi trag u povijesti naše Crkve. Crkva je katehezi posvetila svoje najbolje ljudske snage, ne štedeći napore i materijalna sredstva u što boljoj provedbi vjeronauka. Ona to nije učinila samo na temelju jednostavnih ljudskih razmišljanja, nego iz dubokoga stava vjere koja je uvijek utemeljena na vjernosti Bogu. Podsjetio je kako je vjeronauk u školi naviještanje Crkve u stvarnosti Duhova. Naviještanje možemo shvatiti kao dar koji se ne može usporediti nikakvom teorijom, nego biva dan ili uskraćen.

Crkva se služi vjeronaukom u školi kao mjestom na kojem učenici govore različitim jezicima, istaknuo je dr. Pažin te podsjetio kako se danas, nakon dvadeset godina, promatrajući sve planove, programe i udžbenike, čini da su oni izraženi naslovom prvoga udžbenika za prvi razred osnovne škole “U Tvojoj radosti, Gospodine”.

Tomislav Tomasić predstavio je rezultate anonimnog upitnika koji su ispunili sudionici Katehetske ljetne škole, a kojim se željelo propitati samoprocjenu vjeroučitelja o vlastitom radu, kompetencijama i profesionalnim potrebama u vjeronaučnoj nastavi, te o suradnji u župnoj katehezi.

Sudionici su u odgovorima visoko vrednovali vlastito poznavanje teološko-katehetskih sadržaja koji se obrađuju u vjeronauku, primjenu teološko-katehetskih znanja u vjeronaučnom radu, poznavanje pravila komunikacije i rješavanja sukoba u radu, suradnju s drugim vjeroučiteljima i drugim nastavnicima u školi, poznavanje ciljeva konfesionalnog vjeronauka, predanost ostvarivanju ciljeva vjeronauka u školi, poznavanje i poštivanje propisa crkvene zajednice o radu vjeroučitelja, vlastitu sposobnost prilagodbe promjenama u društvu i Crkvi.

Relativno nisko su, međutim, vrednovali pitanja vezana uz župnu katehezu, a u tom vidu je i jedan od prijedloga izrade priručnik za župnu katehezu. U pogledu stručnog usavršavanja, sudionici su vrlo visoko ocijenili sudjelovanje u pedagoškim radionicama, formalno i neformalno druženje s kolegama te razmjenu primjera iz prakse, kao i unaprijed pripremljene i didaktički oblikovane materijale, te razradu tema koje se odnose na razvoj vjeronaučne struke.

U osvrtu na susret, predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK pomoćni đakovačko-osječki biskup Đuro Hranić podsjetio je kako je to bila prilika čuti o počecima i koliko je toga trebalo napraviti, te je ustvrdio kako je doista i puno napravljeno – pohvale i zasluge za sve to idu mnogima, ponajprije vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama, a i osobama koje djeluju u različitim institucijama, od NKU pa sve do Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Temeljem predstavljenih rezultata ankete biskup Hranić istaknuo je važnim snaženje eklezijalne službe vjeroučitelja. “Stvarno osjećam da smo međusobno braća i sestre, da smo zajednica i da samo zajednički ostvarujemo poslanje. Mi u Crkvi svi skupa možemo biti Bogu zahvalni, a Crkva u Hrvatskoj može biti ponosna na vas vjeroučitelje”, rekao je biskup Hranić. (ika / gk)